UČENJE STRANIH JEZIKA ZA ODRASLE
Ako ste jedna od onih osoba koja se često zapita o tome koliko brzo vrijeme leti i svijet se mijenja, a pogotovo ako se ponekad osjećate kao da će vas to isto vrijeme pregaziti – niste jedini. Kao posljedica modernog super-brzog životnog stila, pred sve nas stavljen je takoreći Sizifov zadatak ostajanja ukorak s vremenom koje se sve brže i brže mijenja.

Možda najočitiji primjer tih promjena možemo vidjeti u razvoju tehnologije. Prema nekim procjenama, količina novih tehničkih spoznaja udvostručuje  se svake dvije godine, što znači da je znanje stečeno tijekom obrazovanja do kraja toga procesa već zastarjelo. Predviđanja upozoravaju na to da će naše znanje zastarijevati još brže. Stoga, već bismo se sad trebali pripremati za poslove i tehnologije koje još ne postoje i nisu u upotrebi te se suočiti s rješavanjem problema za koje još ne znamo kakvi će biti. Osnovni preduvjet za korištenje tehnologije i ovladavanje zadacima koji su nam potrebni ne samo na radnom mjestu nego i u svakodnevnom životu upravo je poznavanje stranih jezika, prije svega engleskog koji je zaista postao jezik globalne komunikacije.

I dok s jedne strane imamo mlade generacije koje, čini se, jednako dobro koriste sve te moderne spravice kao i jezik koji im je za to potreban, oni malo „vremešniji“ koji se tijekom svoga školovanja nisu imali prilike baviti ničim iole sličnim danas se nalaze u sasvim nezavidnom  položaju. Međutim, dobra je vijest ta da za učenje (a posebno učenje stranog jezika) zaista nikad nije prekasno.

U potvrdu tome spomenut ćemo samo koncept cjeloživotnog učenja, zamisao usustavljivanja učenja u svim životnim razdobljima (od rane mladosti do starosti) i u svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, neformalno i informalno). Učenje je pritom kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost pojedinca za učenje u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama i iskustvima učenja stečenima u mlađoj životnoj dobi.

Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice postizanje veće konkurentnosti i trajne zapošljivosti. Međutim, razlozi koji nekoga mogu motivirati na učenje npr. stranog jezika mogu biti i osobne prirode – razbijanje dosadne rutine, upoznavanje i druženje s novim ljudima, korespondencija na stranom jeziku s ljudima koji žive u dalekim zemljama… a može to biti čak i želja jedne bake da nauči jezik koji njeni unuci uče u vrtiću, tako da se mogu zajedno igrati i učiti! Najvažnije je shvatiti nastavu stranog jezika kao alat kojim možete ostvariti svoje (različite) ciljeve, a ne kao još jedan u nizu tereta i obveza koje nam život nameće.

U tom smislu nama koji nudimo i organiziramo tečajeve stranih jezika osobito je važno prepoznati i razumjeti ciljeve naših odraslih polaznika. Potrebno je uzeti u obzir da odrasli sami odlučuju što je važno učiti te da oni očekuju da će im naučeno odmah biti korisno. Odrasli imaju prethodno znanje, vještine i iskustvo, što im pomaže u učenju. Njihove potrebe i interesi polazne su smjernice za osmišljavanje obrazovnih aktivnosti pa je uloga uspješnog nastavnika da ih usmjerava i potiče tako da uvažava specifičnosti učenja odraslih.

U Ad Hoc Centru razumijemo te potrebe i trudimo se omogućiti nastavu stranih jezika koja je fleksibilna, orijentirana na specifične ciljeve naših polaznika i prije svega zabavna i motivirajuća, te nastava koja Vam pruža odmak od svakodnevice i put u bolje sutra.