Kreolski oblici engleskog jezika

Kreolski oblici engleskog jezika

Jeziku, u kontekstu komunikacije, uglavnom ne posvećujemo puno pozornosti, te ga prihvaćamo zdravo za gotovo, kao sredstvo koje nam je u svakom trenutku dostupno za izražavanje onoga što nam je na umu u određenoj situaciji. Ako bismo se i upustili u promišljanje o procesima vezanima uz jezik i govor, stvorili bismo si manje ili više nejasnu sliku o jeziku kao sustavu koji ima svoje zakonitosti koje su, putem konsenzusa struke, politike i tradicije, prihvaćene kao ispravne. Postoje brojne, često i međusobno kontradiktorne, teorije o procesima putem kojih jezik nastaje i prema kojima funkcionira, no ono što im je svima zajedničko je to da se sve slažu oko toga da ni jedan jezik ne nastaje u vakuumu. Poput živog organizma, prije nego postane punopravni jezik određenoj skupini ljudi, on ima svoj začetak, prve korake, te adolsecenciju, koji uvelike utječu na, uvjetno rečeno, konačni rezultat, budući da je evolucija jezika process koji nikada ne staje.

Ako bismo kreolske oblike jezika okarakterizirali kao jezik u svojoj adolescentskoj fazi, tada bi pidžini bili oni prvi koraci jezika koji tek započinje svoj razvoj. Pidžini nastaju u društvenim kontekstima u kojima članovi zajednice ne govore jezik na kojem bi se mogli međusobno sporazumijevati. Ti govornici nemaju zajednički jezik kao sredstvo komunikacije, te ni jedan od jezika kojima se oni inače služe nije opće poznat svim članovima zajednice, niti se koristi kao lingua franca – zajednički jezik. Pidžin, dakle, nastaje u kontaktnim situacijama koje uključuju govornike iz više od dvije jezične skupine, gdje dolazi do snažne potrebe za međujezičnom improvizacijom.

Zbog različitih  društvenih, ekonomskih i političkih razloga, oni ne nauče govoriti jezik drugih članova zajednice, no istovremeno nužno moraju redovito  međusobno komunicirati. U takvim se uvjetima rađa pidžin, čiji se vokabular uglavnom (no ne i uvijek) preuzima iz jednog od jezika koji su se našli u kontaktu u određenoj situaciji. Gramatika novonastalog pidžina ne dolazi ni iz jednog od tih jezika, već se dolazi do međujezičnog kompromisa, posuđujući elemente gramatike dva ili više jezika.  Pidžini se često opisuju kao “marginalni” jezici koje koriste ljudi koji imaju potrebu za komunikacijom vezanom uz neko usko područje, kao što je, naprimjer, trgovina. Iz tog razloga pidžini imaju tendenciju pojavljivanja duž trgovačkih ruta, primjerice uzduž afričke obale, širom Kariba, te na pacifičkim otocima. Ponekad ih se zbog toga zanemaruje i kritizira kao krnji oblik jezika no, u stvarnosti, pidžin predstavlja zametak onog pravog jezika čiji potencijal pidžin nosi; slikovitije rečeno – on je jezični embrij.

Kreoli se, s druge strane, najčešće opisuju kao nekadašnji pidžini koji su, s vremenom, prerasli u materinski jezik određene jezične zajednice. Budući da većina kreola (no ne i svi) nastaju razvojem i širenjem određenog pidžina, teško je odrediti gdje pidžin prestaje a kreol počinje. Glavna razlika između te dvije kategorije, ako zanemarimo činjenicu da kreoli predstavljaju puno kompleksnije i šire primjenjive jezične sustave, je u tome da pidžin nikome nije prvi jezik, dok kreol to može biti. Kreol je punopravni jezik u smislu da on često predstavlja i jedini jezik ljudi koji ga govore kao materinski. Prema tome, njime se mora biti u stanju pokriti čitav spektar komunikacijskih potreba, za razliku od pidžina koji su usmjereni na jedno ili nekoliko povezanih područja komunikacije, poput već spomenute trgovine.

10. Pidgin vs. Creole

Engleski je jezik uvelike najpopularniji jezik iz kojega danas poznati kreoli  posuđuju leksičke elemente, tj. riječi i fraze, te postoje tri jezična kruga u kojima su grupirani kreoli i pidžini koji se baziraju na engleskom jeziku: karipski, zapadnoafrički i zapadnopacifički. Većina njihovih varijanti koje se pojavljuju na području Atlantika razvile su se kroz kolonizaciju i razvoj britanske prekomorske trgovine i istraživanja u 16. i 17. stoljeću. Pacifičke su varijante nastale nešto kasnije. Zanimljivo je da, unatoč postojanju mnogih političkih i kulturnih razlika, te usprkos značajnoj udaljenosti između njih, postoji niz sličnosti između raznih kreola baziranih na engleskom jeziku rasprostranjenih diljem svijeta.

Postoje desetci kreola i pidžina koji se temelje na engleskom jeziku kao, primjerice, Singlish (koji se govori u Singapuru), ili Manglish (koji možete čuti u Maleziji); međutim, jamajkanski kreol, ili jamajkanski Patois, kako je tamo poznat,  je najvjerojatnije najpoznatiji među njma. Nastao je kroz kontakt različitih etničkih, jezičnih i društvenih skupina, a postao je popularan i opće poznat kroz pop kulturu 20. stoljeća. Neke od njegovih gramatičkih značajki su sljedeće:

  • Neslaganje subjekta s glagolom u prezentu:

              She sing in de choir.

  • Nepostojanje oblika glagola “be”:

              Dem ready.  She a nice person.

  • Pridjevi se rutinski koriste kao prilozi:

              I like it good. She sing real soft.

  • Imenice često ne koriste “-s” za tvorbu množine:

             Two book. Them creature.

  • Prošla se vremena izražavaju pomoću osnovnih oblika glagola:

              Mary go last week.

  • Pomoćni glagol “do” se ne koristi u pitanjima:

             How the get that? Why you hit him?

10. Simple words

Posljednjih se desetljeća, s osamostaljenjem karipskih država i razvojem svijesti o kompleksnostima kreolskih varijanti jezika, pojavila tendencija gledanja na ove varijacije kao na punopravne jezike, te dolazi do izbjegavanja korištenja izraza poput “kreolski engleski”. Neki pobornici autonomije kreola, pogotovo karipskih varijanti, teoretiziraju da se radi o varijantama jednog sveobuhvatnog jezika – kreola (ili karipskog kreola), te ističu njegove poveznice s jezicima zapadnoafričkog kruga. Kao poticaj za promišljanje o tome, koriste se argumentom: Može li se engleski jezik, sa svojom golemom komponentom satkanom od francuskih i latinskih riječi, također smatrati kreolom?

Možda Vas zanima

[LJETNI TEČAJEVI U AD HOCU]
[MISSION POSSIBLE – UBRZANI TEČAJ]
[ZAPOŠLJAVAMO PREVODITELJA/ICU ZA NJEMAČKI JEZIK]

o Autoru

Martina Petreković

Komentari su zatvoreni.

Komentiraj